Montessori škrinjica se sastoji od knjige i mape s vježbama. U mapi se nalaze vježbe iz područja jezika, matematike, geometrije, kozmičkog odgoja i vježbe tišine. U mapi je također i priručnik koji sadrži načela Montessori metode i prikaz vježbi iz Montessori pedagogije.

Ovaj je priručnik nastao kao nastavak našega svakodnevnog rada s djecom i zadovoljstva koje proizlazi iz njega.

Uvodni dio ovog priručnika predstavlja upoznavanje s promišljanjima o vrijednostima odgoja i Montessori pedagogije u kontekstu hrvatske pedagoške sadašnjosti, kao i uobičajenih kontroverzi i odgovora na najčešća pitanja s kojima se svakodnevno susrećemo.

Pokušaji reforme obrazovanja iz vremena suvremene hrvatske povijesti započinjali su uvijek iznova, ne obazirući se na dostignuća prethodnih, bavili su se pitanjima koja u svakodnevnoj pedagoškoj svakodnevici nisu ni u naznakama rješavala glavne probleme odgojno-obrazovnog sustava. Riječ je o transformaciji trenutačnog bespredmetnog i za život neupotrebljivoga gomilanja nepovezanoga znanja u raznoliku školsku praksu. Pluralizam u školstvu, kao jedna od vrijednosti demokratskog društva, još uvijek u našoj sredini nije prepoznat kao graditelj novog, drugačijeg svijeta. Da bismo približili poznatu misao Marie Montessori kako je odraslog čovjeka teško, gotovo nemoguće, promijeniti pa zato treba početi s djetetom, tim bi slijedom mogli trenutnu situaciju u našem društvenom okruženju možda mogli parafrazirati i d'Azegliovom (dazeglio) krilaticom: Da, imamo novu, mladu državu, sad trebamo stvoriti “nove ljude“.

Uloga učitelja presudna je u svakom odgojno-obrazovnom sustavu. U našem Montessori slučaju učitelj nenametljivo pomaže i potiče samostalni rad učenika,  a interes djeteta za njega je poticaj. Promatranje s ciljem sagledavanja njegovih potencijala te izrada individualiziranog plana razvijanja tih potencijala. Planiranje obujma gradiva u skladu s razdobljem u kojem se dijete trenutno nalazi ključno je, i tek kada je to poštivano, možemo reći da govorimo o odgojnoj metodi koja podupire prirodni razvoj djeteta.

Kako bih ostavila mjesta vašoj znatiželji, uputit ću vas u dio koji objašnjava kontroverze koje se vežu uz Montessori škole i pedagogiju i osvrnut ću se na jednu od najčešćih, a to je da je Montessori škola slobodna škola. Moj bi odgovor bio – djeca demokrati postaju i izrastaju iz demokratski uređene škole. Maria Montessori željela je da djeca budu osobe vrijedne poštovanja, a učitelji da u živom tkivu hijerarhije obrazovne ustanove pronađu mjesto koje počiva na odgovornosti svakog tko obavlja svoj posao. U takvom okruženju žive i rade djeca u Montessori školi.

Put obrazovanja u kojem se djeca potiču na poštovanje prema ukupnosti znanja, znamenitih ljudi koji su nam ostavili iza sebe velika dostignuća, u velikoj mjeri kod njih potiču proces poimanja vlastite osobnosti i pronalaženja puta do nje.

I na kraju bih spomenula da je krajnji cilj Montessori pedagogije bio, u vremenu nastanka, tako i danas, stvaranje odgovornog građanina svijeta putem maksimalnog razvijanja vlastitih sposobnosti svakog djeteta. Uloga škole je presudna i ona nudi pomoć, podršku za cijeli život.

Kažu da je izbjegavanje konflikata djelo politike, a izgradnja mira djelo odgoja.

Narcisa Buczynski